Kako legalizovati proizvodnju meda?

Pravilnikom o registraciji, odnosno odobravanju objekata za proizvodnju i promet hrane životinjskog porekla, koji je stupio na snagu avgusta prošle godine, za pčelare je regitsracija obavezna, ali je i značajno olakšana. Pošto je med jedan od veoma značajnih artikala u bogatoj ponudi pijaca, u ovom broju Informatora dajemo kratak pregled propisa i uputstava vezanih za registraciju, odnosno legalizaciju proizvodnje i prodaje meda.

Savez pčelarskih organizacija Srbije, čiji je član i Udruženje pčelara “Pčela” iz Subotice, godinama se borio za bolje uslove za registraciju proizvodnje meda, čini se sa istom posvećenošću i energijom kao što se danas bori za  status ovog proizvoda na tržištu i zaštitu i uanpređenje domaće proizvodnje.

Novi pravilnik sada jasno definiše mesto na kojem se proizvodi med kao “objekat za primarnu proizvodnju meda i drugih proizvoda pčela”. To je “registrovani objekat u kome se med i drugi proizvodi pčela poreklom iz sopstvenog pčelinjaka, sakupljaju, vrcaju, pune, pakuju, skladište i stavljaju u promet“.

Za razliku od predhodnih propisa, novi pravilnik je napravio jasnu raziliku između između registrovanih i odobrenih objekata. Naime, do avgusta 2019. godine svi objekti ove vrste su bili „odobravani“, što je podrazumevalo izlazak posebne komisije Ministarstva poljoprivrede na teren, kako za firme i preduzetničke radnje, tako i za pčelare primarne proizvođače. Sada pčelar ima mogućnost da na svom poljoprivrednom gazdinstvu registruje objekat za primarnu proizvodnju meda i drugih proizvoda pčela na osnovu prava svojine, odnosno drugog osnova korišćenja objekta. Da bi to uradio, pčelar mora biti upisan u Registar poljoprivrednih gazdinstava, što je osnovni predsulov za podnošenje zahteva Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumasrtva za upis u Registar objekata.

Ukoliko je zahtev pravilno popunjen. upis u Registar objekata se vrši automatski, a pčelar dobija svoj  „registarski broj“, koji treba da naznači na etiketi tegle upakovanog meda, što mu omogućuje legalan izlazak na tržište.

Naime, ovaj registarski broj ima isti status kao dosadašnji veterinarski kontrolni broj, poznatiji kao RS broj. Registarski i veterinarski kontrolni broj sada su potpuno ravnopravni na tržištu.

Nakon upisa u registar, nadležne službe će u roku od najviše tri meseca posetiti pčelara i obaviti  službenu kontrolu radi provere ispunjenosti veterinarsko-sanitarnih uslova, odnosno opštih i posebnih uslova za higijenu hrane životinjskog porekla, koja je propisana Pravilnikom o higijeni hrane iz 2010. godine.

Pčelari su, sudeći po objavama na zvaničnom sajtu Saveza pčelarskih organizacija Srbije, veoma zadovoljni novim pravilnikom jer je niz procedura promenjen i pojednostavljen. Registracija je danas obavezna, ali je toliko olakšana da ne bi trebalo da predstavlja problem ni jednom pčelaru.

Pravilnikom o registraciji, odnosno odobravanju objekata za proizvodnju i promet hrane životinjskog porekla med, drugi proizvodi pčela i njihove mešavine svrstani su u primarne poljoprivredne proizvode. Kao takvi, proizvodi pčela mogu se vaditi iz košnica u prostorijama koje pčelari već imaju u domaćinstvu. Pod uslovom da je objekat čist i zaštićen od štetočina, to važi i za druge poslove vezane za finalizaciju i pakovanje proizvoda od meda.

Nije neohodan ni poseban sanitarni čvor, ako objekat, odnosno domaćinstvo, ima toilet koji ispunjava propisane sanitarne uslove.

Rečju, sem pojednostavljene procedure registracije, pčelarima je omogućeno i da svoje domaćinstvo prilagode potrebnim uslovima proizvodnje meda i tako značajno smanje ulaganja u objekte.